ODLUČUJU SE RIJETKI

Evo zašto hrvatski građani ne kupuju nove automobile

U Hrvatsku je 2018. iz EU-a uneseno 80.000 polovnih auta, prosječne starosti 7,18 godina

Od ukupno prodanih 62.938 novih putničkih automobila lani u Hrvatskoj samo 23 posto, ili 14.475, završilo ih je kod građana - fizičkih osoba, a ostatak su kupile pravne osobe - država, ministarstva, rent-a-car kompanije, tvrtke, javna poduzeća itd., kažu iz agencije Promocija plus.

U Hrvatskoj je lani prodano 4,8 posto novih putničkih vozila više nego 2018. godine, a samo su u prosincu prodana 4022 nova automobila, što je rast od znatnih 66,7 posto u odnosu prema prosincu 2018., pokazali su podatci agencije Promocija plus.

Zanimljivo, u prosincu prošle godine najviše je prodano Fiatovih vozila, njih 609, što je deset puta više nego u studenome. Samo Fiata 500 u prosincu je prodano 304. Direktor i vlasnik Promocije plus, agencije koja analizira prodaju vozila, Agan Begić, rekao je za Hinu da su pravne osobe od lani prodanih 62.938 novih vozila kupile njih čak 77 posto, a samo 23 posto kupile su fizičke osobe. Dakle, od 62.938 vozila tek ih je 14.475 otišlo građanima. S druge strane, pravnim su osobama - rent-a-car kompanijama, ministarstvima, državnim i javnim poduzećima, privatnim tvrtkama - otišla 48.463 vozila.

Godinu prije, 2018., pravne su osobe kupile 74 posto ukupno prodanih novih putničkih vozila, a fizičke 26 posto. Tu statistika, kaže Begić, ide u krivom smjeru.

“Aktualni trošarinski sustav u Hrvatskoj ide na ruku uvozu rabljenih automobila. Hrvatska definitvno ima previsoke trošarine, među najvišima, ako ne i najviše u Europskoj uniji. To odbija kupce, a rezanje trošarina jedno je od glavnih rješenja ovakve situacije”, kaže Begić.

Prometni stručnjak Željko Marušić pita koliko će kupljenih novih auta zaista i završiti na našim cestama. Naglašava da statistike o prodaji novih vozila ne odgovaraju stvarnom stanju na terenu. Marušić, recimo, smatra da oko 25.000 novih vozila godišnje kupuju rent-a-car tvrtke, od čega oko 16.000 vozila ide u indirektni “reeksport”, a tomu treba pridodati i oko 5000 vozila koja idu u direktni “reeksport”.

“Nova vozila koja kupuju rent-a-car tvrtke bit će na cestama nekoliko mjeseci, a onda idu u ponovnu prodaju kao rabljena. ‘Običnih’ građana koji su lani kupili novi auto jako je malo”, kaže Marušić.

S druge strane, u Hrvatsku je 2018. iz zemalja EU-a uneseno 80.000 polovnih auta, prosječne starosti 7,18 godina (što nije dobra brojka, ali je dobra ako je, recimo, uspoređujemo s brojkama iz Bugarske, gdje je prosječna starost unesenih automobila oko 19 godina). Hrvatski građani pritom najviše unose odnosno uvoze (unos je iz zemalja EU-a, uvoz iz svih ostalih zemalja) dizelaše, takvih je spomenute godine bilo čak 87 posto.

Zabrinjava i podatak da je prosječna starost automobila u Hrvatskoj 12,6 godina, za M1 kategoriju, motorna vozila za prijevoz putnika s najviše osam sjedala plus vozačko. Štoviše, prosječna starost cijeloga hrvatskoga voznog parka je 14,6 godina (podatak za 2018.).
”Kupnja novog auta velika je avantura, nova su vozila preopterećena porezima i onda ljudi, kada vide da će ih to puno stajati, radije uvezu polovno vozilo iz inozemstva. Zato imamo tako star i nesiguran vozni park i puno mrtvih na cestama”, izjavio je Marušić.

automobilipolovni automobilipromet